DUBROVAČKA FESTA 2010.

Već devetu godinu zaredom Udruga Festa Dubrovnik priprema tradicionalni veliki humanitarni koncert koji će se održati u petak 29. siječnja 2010. godine u Sportskoj dvorani u Gospinom polju. Petodnevna manifestacija FESTA 2010 DUBROVNIK po običaju počinje „Festom od Klapa“ u četvrtak 28. siječnja u Kazalištu Marina Držića. Okupit će desetak ženskih i muških klapa, a čisti prihod s ovog koncerta redovito se uplaćuje za obnovu crkve sv.Vlaha. Središnji veliki koncert, 29. siječnja u Sportskoj dvorani, programski će biti posvećen 40-toj obljetnici uspješnog djelovanja dubrovačke klape MAESTRAL, s kojom će nastupiti nekoliko ponajboljih hrvatskih klapa i solista.

U subotu 30. siječnja obilježit će se 35 godina čuvenih dubrovačkih Rock-parada, a svoje će autorske skladbe izvesti i danas aktivni dubrovački rock-sastavi, kao i oni koji potječu iz Dubrovnika, poput Jinxa.

U nedjelju 31. siječnja bit će još jedan slavljenički koncert uz 45-tu obljetnicu karijere dubrovačkoga šansonijera Ibrice Jusića. Na samom kraju programa, u ponedjeljak 1. veljače u samostanu sv. Klare, zajedno s Europskim domom Dubrovnik, predstavit će se knjiga o svetom Vlahu.

Ovaj humanitarni koncert bit će organiziran pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Županije dubrovačko-neretvanske, Općine Konavle, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja, te u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i HRT-om, a u sklopu programa proslave svetoga Vlaha i Dana Grada Dubrovnika. Humanitarna namjena FESTE usmjerena je novoosnovanoj Udruzi Indigo kristalni most - Dubrovnik.

NOĆ MUZEJA

Noć muzeja je već tradicionalna manifestacija u kojoj hrvatski muzeji otvaraju svoja vrata znatiželjnicima u vrijeme koje je obično rezervirano za večernje izlaske. Organizator događaja je Hrvatsko muzejsko društvo, a program osmišljavaju muzeji diljem Hrvatske.

Dubrovački muzeji - Dubrovnik
Noć muzeja, 29. siječnja 2010.
18.00 - 01.00 sat

Kulturno- povijesni muzej (Knežev dvor)

18.30 sati
- Prezentacija: - Ostavština Iva Vojnovića u Kulturno - povijesnom muzeju
- Najava izložbe: „Državni grb Dubrovačke Republike“ (Frane Čizmić)
19.15 sati
- Nastup „Dubrovačkog gudačkog kvartreta“

- U 22.00 sata organizirano stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja

Uz stalni postav Kulturno - povijesnog muzeja posjetitelji mogu razgledati i izložbe:

- „ Pulene - uresi na pramcima jedrenjaka“ (Pomorski muzej)
- „ Božidar Đukić – ratne fotografije 1991/1992.“ (Muzej suvremene povijesti)
- „Arheološka baština Župe dubrovačke“ (Arheološki muzej).

Muzej suvremene povijesti (u tvrđavi Revelin)

20.00 sati
-Prezentacija fotografija iz fundusa Muzeja suvremene povijesti (uz izložbu „Stradanje civila, civilnih objekata i spomenika kulture“) popraćeno stručnim predavanjem. (Varina Jurica Turk i Mišo Đuraš).

Arheološki muzej (u Kneževu dvoru)

21.00 sat
-Predavanje „Antički vodovod Vodovađa – Cavtat: dosadašnji rezultati arheoloških istraživanja“ (Liljana Kovačić)

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana)

-U 18.00 i u 20.00 sati organizirana su stručna vodstva po stalnom postavu muzeja

22.00 sata
-Predavanje povodom 80. godišnjice brodoloma parobroda “Daksa” - spomen stradanja parobroda “Daksa” i cjelokupne posade 26. siječnja 1930. godine. (dr. Antun Ničetić/Đivo Bašić)

Pozivamo posjetitelje na druženje uz prigodnu okrjepu tradicionalnim dalmatinskim jelima i pićima.

Etnografski muzej (Žitnica „Rupe“)

-u 18.00 i u 22.00 sata organizirana su stručna vodstva po stalnom postavu muzeja.

U SUSRET 1039. FESTI SVETOGA VLAHA

Uz lepoglavsku, hvarsku i pašku čipku, zvončare iz Kastva, hvarske procesije za križem, proljetne procesije Ljelja, tradicionalne proizvodnje drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja, te dvoglasno pjevanje i sviranje istarske ljestvice, uvrštena je i Festa svetoga Vlaha, svjetovno – crkvena proslava sveca –zaštitnika Dubrovnik. O tridesetoj objetnici uvrštenja starog grada Dubrovnika u prestižno društvo više od osamsto članova s popisa svjetske baštine, posebno smo ponosni na uvrštenje Feste sv.Vlaha na listu zaštićene nematerijalne baštine, jer je ova svetkovina neodvojivi dio Dubrovnika i njegovih građana od 972.godine

Na listu zaštićene svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a uvrštena je i tradicionalna dubrovačka Festa svetog Vlaha. Na konferenciji u Abu Dhabiju odbor UNESCO-a odlučio je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvrstiti i sedam fenomena iz Hrvatske. Uz lepoglavsku, hvarsku i pašku čipku, zvončare iz Kastva, hvarske procesije za križem, proljetne procesije Ljelja, tradicionalne proizvodnje drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja, te dvoglasno pjevanje i sviranje istarske ljestvice, uvrštena je i Festa svetoga Vlaha. UNESCO -ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine, a popis sadrži ukupno 878 spomenika u 145 država. U ovo prestižno društvo prije trideset godina, 1979. godine, uvršten je grad Dubrovnik. Perla Jadrana smješten na obali Dalmacije, od 13 st afirmira se kao snažna mediteranska pomorska sila. Iako uništen razornim potresom 1667. godine Dubrovnik uspijeva sačuvati prekrasne gotičke, renesansne i barokne crke, samostane, palače i fontane.Petrpjevši goleme ratne štete u ratnim razaranjima Hrvatske devedesetih godina prošlog stoljeća, grad-spomenik po stalnim je budnim okom UNESCO-a. Priča o Dubrovniku najjužnijem hrvatskom gradu, perli Mediterana, istovremeno je priča o sv.Vlahu, svecu zaštitniku kojeg grad slavi već više od tisuću godina. Na ovaj dan od 972.godine širom otvaramo vrata našeg grada, a let bijelih golubica koji označava početak feste podsjeća nas na vrednote slobode – najvećeg blaga Dubrovačke Republike. Rijetko je naći grad čiji je identitet neodvojjivo spojen sa svecem zaštitnikom, kao što je to Dubrovnik. Svetac i Grad su jedno, Festa sv. Vlaha most je kojim prelazimo stoljeća slavne dubrovačke povijesti.

Slavlje dubrovačkog zaštitnika posebno je, tipično, dubrovačko. Započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na središnje mjesto u staroj gradskoj jezgri - Orlandov stup. U zoru 3. veljače uz plotune trombunjera, povijesne dubrovačke postrojbe - festanjuli, ugledni obrtnik i pomorac, čekaju barjake s istoka i zapada koji će sudjelovati u svečanoj procesiji u čast parcu.. Na sam dan feste, 3. veljače, održava se svečana misa na otvorenome, od kuda kreće vjerska procesija barjaka i mnoštva vjernika, koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice, i crkvenih velikodostojnika. Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale – Isusova pelenica.

Ispred crkve svetoga Vlaha barjaci se na poseban način izvijaju i klanjaju iskazujući poštovanje svecu što niz stoljeća bdije nad Dubrovnikom. Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih i prebogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom stanovnika dubrovačke okolice. U sumrak blagdanskoga dana posebnom svjetlošću zablistaju vitraji i zasjaje lovorike na Crkvi sveca dubrovačkoga zaštitnika. Svećenici „grličaju“ vjernike koji čitavoga dana pohode Crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća, koji prema vjerovanju čuva od bolesti grla. Festa svetoga Vlaha okupi svake godine veliki broj domaćih i stranih gostiju i zasigurno je najvažniji crkveno- svjetovni događaj svake zime, ali i jedinstvena turistička atrakcija koja najbolje oslikava izreku "Mediteran kakav je nekad bio".

DUBROVAČKI KARNEVO 2010.

Ako ste u Dubrovniku - priključite se! Rado ćemo vas primiti. Posebno ako se maškarate!

I naši su stari ludovali pa možemo i mi ..izreka je koja se u Dubrovniku čuje u veljači u vremenu karnevalskih svečanosti, vremenu kad je sve dopušteno, ljudi postaju netko drugi ili pak pokazuju svoje pravo lice... Veselo vrijeme karnevala i maskiranja događa se u razdoblju iza Nove godine i nestaje dolaskom proljeća.
Ime svih karnevala, pa tako i ovog našeg tradicionalnog dubrovačkog, proizlazi od talijanske riječi "carnevale", latinske "carrus navalis" = brod na kotačima, koje su vukli iskićene po ulicama na starinskim pučkim zabavama, a zatim ih spuštali u more u znak ponovne plovidbe početkom proljeća. Karnevalske svečanosti koje su u Dubrovnik stigle preko mora – iz susjedne nam Italije,crkva je neko vrijeme zabranjivala jer su bile «preizopačene» i «prerazvratne», ali i pored toga su se održavale i sačuvale sve do današnjih dana.

O tradiciji maškaravanja u Dubrovniku svjedoče brojni zapisi i ilustracije Najpoznatije stare dubrovačke maske su: Bembej, Turica, Čoroje i Vila, a slike ovih karakterističnih maski sačuvane su zahvaljujući slikaru Rafu Martiniju.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Dubrovniku je djelovala Njarnjas družina od festa različitih. Originalnost svojih ideja pretakali su najčešće u grupne maske u kojima je sudjelovao veliki broj ljudi i koja se pripremala mjesecima. Jedna od najpoznatijih maski iz tog doba jest dolazak Churchila, Roosevelta i Staljina u Dubrovnik kako bi 1989. raspravljali o «podjeli Jugoslavije», asocirajući na poznati sastanak ovih triju državnika na Jalti za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Turistička zajednica grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik u vrijeme karnevala organiziraju niz prigodnih programa.
«Četiri dana dubrovačkog karnevala» održat će se na Stradunu i u tvrđavi Revelin od 13. do 16. veljače, a sudjelovat će svi uzrasti.

Tako će se nakon subotnjeg Maškaranog kompeticijuna u spravljanju šporkijeh makarula u nedjelju na Stradunu okupiti najmlađe dubrovačke maškare i cijele maškarane obitelji.
Maškarani školski dan, uvijek ponedjeljkom, okupi i više tisuća djece i mladih, gdje u ogromnoj veseloj povorci do izražaja dolazi sva maštovitost i kreativnost najmlađih. Stradun oživi u bojama svih godišnjih doba, animiranih likova, ali i aktualnih suvremenih događanja.

Udruga Nazbilj sa svojim satiričkim prikazima svakodnevice, Župski karnevo iz obližnje Župe dubrovačke (u nedjelju, 7. veljače) s aktualnim satiričkim i bockajućim maskama i popratnim sadržajima, veljun – kostimirani bal u Gradskoj kavani i Teatru, izložbe i radionica karnevalskih maski u dubrovačkim galerijama, Veliki ples malih maškara ( 7. veljače u hotelu Libertas Rixos), sve je to dio karnevalskih dubrovačkih svečanosti. Tijekom karnevala u Dubrovniku oćutite posebnu atmosferu šale, smijeha, veselja, radosti, jetko ismijavanje jer su to bitna obilježja dubrovačkih karnevalskih svečanosti i zabava.

A ako ste u Dubrovniku - priključite se! Rado ćemo vas primiti.
Posebno ako se maškarate!

PROGRAM

Grad dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika
City of Dubrovnik and Dubrovnik Tourist Board

DUBROVAČKI KARNEVO 2010

Nedjelja, 7. veljače

15.00 h, Stradun
ŽUPSKI KARNEVO

15.00 – 18.00 h, Hotel Rixos Libertas
VELIKI PLES MALIH MAŠKARA
Društvo Naša djeca, Dubrovnik

ČETIRI DANA DUBROVAČKOG KARNEVALA

PRVI DAN
Subota, 13. veljače

10.30 h MIMOHOD STRADUNOM GRUPE SAMBA ISPOD VOLTE – SENJ

11.00 h ispred Crkve svetoga Vlaha
MAŠKARANI KOMPETICIJUN U SPRAVLJANJU ŠPORKIJEH MAKARULA
Maškaranima – porcija makarula mukte!
(u slučaju lošeg vremena, kompeticijun će se održati u Gradskoj kavani – Arsenal)

DRUGI DAN
Nedjelja, 14. veljače (Sveti Valentin)

14.00 h, Stradun
FAĆENDA OD MALIH MAŠKARA UZ PRATNJU UDRUGE NAZBILJ I GRUPE ŽONGLERATA (sudjeluju djeca predškolske dobi i maškarane obitelji / participants include pre- school children and masked families)
Proglašenje najboljih maškara i maškaranih obitelji

16.00 h, Tvrđava Revelin
MAŠKARANI DJ PARTY

21.00 h, Gradska kavana
MAŠKARATA OD SRCA
Nastupaju: Đosi & Đivo

TREĆI DAN
Ponedjeljak, 15. veljače

MAŠKARANI ŠKOLSKI DAN

11.00 h, ĐIR STRADUNOM
(sudjeluju učenici od 1. – 4. razreda dubrovačkih osnovnih škola)
Proglašenje najbolje maškaranih razreda

14.00 h, ĐIR STRADUNOM
(sudjeluju učenici od 5. – 8. razreda dubrovačkih osnovnih škola i srednjih škola)
Proglašenje najbolje maškaranih razreda

16.30 h, Tvrđava Revelin
MAŠKARANI DJ PARTY

ČETVRTI DAN
Utorak, 16. veljače

20.00 h, MIMOHOD MAŠKARA I GRUPE NAZBILJ STRADUNOM UZ PRATNJU BRASS BAND-A

20.30 h, Poljana Marina Držića
Opereta: NEMOĆNIK U PAMETI OLI ŽIVOT NIJE SAN
Izvodi: Grupa Nazbilj

21.00 h, Gradska – Teatar
ULTIMI OD KARNEVALA uz grupu Taliri